|
Od čega su sige?
Sige mogu biti izgrađene od različitih minerala, odnosno različiti minerali mogu
tvoriti isti tip siga.
Broj poznatih špiljskih minerala u svijetu stalno raste. Od oko 45 špiljskih
minerala poznatih 1900. godine, njihov je broj porastao na čak 255, kako to
vidimo u posljednjemu izdanju knjige Cave Minerals (Hill and Forti, 1997). Neki
od tih minerala prvi su put nađeni upravo u špiljama, a 8 ih nije nađeno do sada
nigdje drugdje.
Najzastupljeniji špiljski minerali u hrvatskim špiljama su:
kalcit, CaCO3; aragonit, CaCO3 i led, H2O
Rijetki špiljski minerali koji su zabilježeni u hrvatskim špiljama su:
karbonat-hidroksilapatit, Ca3(PO4,CO3)3(OH); hijalit, SiO2 x nH2O i
gips, CaSO4x2H2O
U drugim zemljama česti su i neki drugi minerali, kao npr. gips (koji je kod nas
rijedak) u krškim terenima izgrađenim od gipsnih stijena, te opal, SiO2
x nH2O, u
špiljama nastalim u vulkanskim stijenama.
Ovdje se opisuju kalcit, aragonit, te karbonat-hidroksilapatit, a led je
detaljnije opisan u poglavlju Ledene sige.
Kalcit, CaCO3, heksagonski (trigonski)
Kalcit je osnovni mineral vapnenačkih stijena i najčešći špiljski mineral. Ime
mu potječe od grčke riječi kallos — lijep, iz koje su kasnije izvedeni latinski
nazivi calx i calcic. Po najistaknutijem svojstvu ovoga minerala, njegovoj
savršenoj kalavosti, izveden je stari germanski naziv Kalkspat, koji se i danas
koristi u njemačkome jeziku. Naziv kalcit uveden je 1845. godine.
Kristali kalcita jedinstveni su po bogatstvu kristalnih formi, čijih je
kombinacija do sada poznato preko 2500. Najučestaliji su romboedarski i
skalenoedarski kristali, koji mogu biti od mikroskopskih dimenzija pa do
decimetarski velikih kristala. Na bezbojnim prozirnim kalotinama kristala
kalcita s Islanda, Danac Berthelsen opisao je 1669. godine neobično svojstvo
loma svjetlosti, pri čemu se zraka svjetlosti koja prolazi kroz kalcit lomi u
dvije zrake pa se predmet gledan kroz prozirni kristal vidi dvostruko. Prema tom
svojstvu takve kalotine kristala kalcita nazivaju još i islandski dvolomac.
Prema Mohsovoj skali tvrdoće (od 1 do 10) kalcit ima tvrdoću 3, što znači da je
u odnosu na druge minerale relativno mekan. Zbog primjesa i onečišćenja kalcit
je u špiljama često različito obojen.
Aragonit, CaCO3 rompski
Aragonit je nakon kalcita drugi najčešći špiljski mineral. Ime je dobio prema
španjolskoj provinciji Aragoniji u kojoj se mogu naći lijepo razvijeni kristali
ovoga minerala. Istoga je kemijskoga sastava kao i kalcit, ali kristalizira u
rompskom kristalnom sustavu. Pod atmosferskim tlakom manje je stabilan od
kalcita, pa se stoga i rjeđe sačuva.
Aragonit se gotovo uvijek javlja u igličastim ili stupičastim kristalima. Za
razliku od kalcita obično je bijel, a vrlo je rijetko obojen u zeleno zbog
uklopaka minerala bakra, kao npr. u nekim špiljama južne Francuske .
U Hrvatskoj je aragonit nađen u brojnim špiljama, najčešće na jadranskoj obali,
kao npr. u špilji Aragonki, nedaleko Dubrovnika.
Karbonat-hidroksilapatit, Ca3(PO4,CO3)3(OH)
Karbonat-hidroksilapatit jedan je od najčešćih fosfatnih špiljskih minerala.
Pojavljuje se u obliku glatkih do hrapavih svijetlo do tamnosmeđih prevlaka na
stropovima ili na zidovima, ispod kolonija šišmiša, no sudjeluje i u građi
različitih vrsta siga kojima onda, zbog uklopljene organske tvari, daje
tamnosmeđu do crnu boju.
Nastaje u kontaktu fosfatnih otopina s vapnencem ili karbonatnim sigama, ili
reakcijom kalcijskog fosfata iz kostiju ili drugoga organskoga materijala s
kalcijevim hidrokarbonatom.
Karbonat-hidroksilapatitne prevlake na stropu ukazuju na boravak kolonije
šišmiša.
Vištičina jama, Dukat, Opuzen.
Snimio: D. Lacković, 1997.
U Hrvatskoj je u Vištičinoj jami kod Opuzena rentgenski determiniran na uzorcima
koji se čuvaju u Hrvatskome prirodoslovnome muzeju.
Na mjestima gdje vrtlozi vode zarobe pijesak ili šljunak te njime glođu stijenke
kanala nastaju oblici koje nazivamo vrtložnim loncima. Oni najčešće nastaju na
dnu i bokovima kanala, no u potpuno potopljenim kanalima mogu nastati
i na stropu.
Na slici se vide vrtložni lonci u špiljskom sustavu Đula-Medvedica, Ogulin.
Snimio: D. Lacković, 1997.
Stalagmit obrašten koraloidima. Špilja za Gromačkom vlakom, Orašac, Dubrovnik.
Snimio: D. Lacković, 1998.
Heliktiti građeni od aragonita češće se pojavljuju u špiljama toplijeg
podneblja,
Virtuall Reality Cave, Južna Afrika.
Snimio: D. Lacković, 2001. |
